Nedavno smo se bavili procesom prodaje poduzeća te smo vam dali detaljan vodič kroz cjelokupni postupak. Međutim, prodaja poduzeća samo je jedna strana tog složenog procesa, čija je druga strana kupovina poduzeća. Kupac je u cijelom procesu jednako važan kao i prodavatelj, tako da smo danas odlučili prezentirati vodič kroz kupovinu poduzeća. Dobar dio stvari je gotovo pa identičan, tako da će vam neke stvari svakako biti poznate, međutim postoji nekoliko koraka koje vi kao kupac radite, a prodavatelj ne mora raditi, tako da ćemo se ovdje pozabaviti i tim detaljima.

U današnjem članku saznat ćete neke općenite pripremne korake koje trebate poduzeti, kao i posebne zakonske procedure kod kupovine pojedinih, specifičnih vrsta poduzeća. Cijeli proces nije tako strukturiran kao i u slučaju prodaje, ali važno je obaviti sve kako spada da biste bili sigurni da niste kupili mačka u vreći i da vam vaša nova akvizicija neće stvarati više problema nego koristi.

Općeniti pregled

Za razliku od preporučenog tijeka prodaje, kupovina poduzeća nije nešto što ima fiksno utvrđen tijek. Razlozi i motivi za kupovinu mogu biti različiti. Možda želite preuzeti poslovanje od poznanika, koji se više ne želi baviti time, a vas je vidio kao potencijalno dobrog „nasljednika“. Možda želite proširiti svoje poslovanje i preuzeti konkurentsko poduzeće. Možda želite pomoći prijatelju održati poslovanje pa stupite u vlasništvo njegovog poduzeća. Ovo su samo neki od potencijalnih razloga za moguću kupovinu, a koji pokazuju kako je to često složen proces i kako je teško izvući neke generalne korake.

Sama kupovina započinje dostavom ponude. Ponudu možete dostaviti nakon što prodavatelj objavi kako prodaje poduzeće i prima ponude, ali isto tako možete i samoinicijativno predložiti nekome da želite kupiti njegovo poduzeće. Ukoliko vaša ponuda bude prihvaćena, onda stupate u finalne pregovore s prodavateljem kako biste usuglasili sve detalje kupoprodaje (detalji oko plaćanja, preuzimanja imovine, radnika, i dr.) i potpisali konačni ugovor.

I tu je zapravo postupak gotov. Ostaje vam još obaviti upis u relevantne registre, odnosno formalizirati cijeli postupak unosom promjena u javni registar i vaša kupovina je gotova. Jedna bitna stvar koja kupovinu razlikuje od prodaje jest potreba da vi, kao kupac, provjerite financijsko stanje poduzeća koje kupujete, kako biste bili sigurni da kupujete ono što vjerujete da kupujete, ali o tome nešto kasnije.

Sada ćemo se pozabaviti procesom kupovine za pojedine vrste poduzeća.

Kupovina obrta

Kupovina obrta donekle je specifična zato što se ne radi o klasičnoj kupoprodaji, već o procesu stupanje u zajedničko upravljanje obrtom, kako je navedeno u čl. 35. Zakona o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20). Dakle, da biste uspješno kupili obrt od nekoga, prethodno morate stupiti u zajedničko upravljanje obrtom s tom osobom, što je regulirano u čl. 33. Zakona o obrtu. Tu se navodi da dvije ili više fizičkih osoba zajednički mogu upravljati obrtom. Njihovi međusobni odnosi moraju biti regulirani pisanim ugovorom, a na kojega se supsidijarno primjenjuju odredbe ugovora o ortaštvu (čl. 637. – 660. Zakona o obveznim odnosima).

Dakle, da biste od nekoga „kupili“ obrt, prvo što morate napraviti jest sklopiti ugovor o ortaštvu s tom osobom i postati, de facto, suvlasnik obrta. U jednom trenutku, „stari“ vlasnik odluči istupiti iz obrta te se u tom segmentu primjenjuju odredbe o istupanju iz ortaštva (čl. 652. ZOO) te odredbe o diobi zajedničke imovine (čl. 657. – 660. ZOO). U tom smislu vi, kao bivši ortak, sada postajete jedini vlasnik obrta dok bivši vlasnik sada postajete ortak koji je istupio iz obrta. U trenutku istupanja, izvršit će se akontacija dohotka „starom“ vlasniku i na to će se platiti porez i tu je situacija, što se financijsko-poreznog aspekta tiče, završena. Obrtnica se također prenosi na vaše ime, kao i račun obrta, koji je do tog trenutka vjerojatno glasio na ime bivšeg vlasnika.

Važno je znati da se sve ove promjene – bilo da se radi o pristupanju novog člana ili o vašem naknadnom istupanju – moraju prijaviti nadležnom upravnom tijelu, koje će onda sve navedene promjene upisati u Obrtni registar. Prilikom upisa promjena nužno je dostaviti relevantne ugovore (čl. 34., st. 2 Zakona o obrtu). Obrtni registar je javni registar i sve promjene važe od trenutka upisa.

Za sve druge relevantne odredbe treba konzultirati Zakon o obrtu, kao temeljni zakon, te sve zakone na koje on upućuje, a među koje spadaju i Zakon o obveznim odnosima te Zakon o porezu na dohodak, između ostalih.

Kupovina društva s ograničenom odgovornošću

Kada govorimo o kupovini društava kapitala (društvo s ograničenom odgovornošću – d.o.o. – i dioničko društvo – d.d.), onda govorimo o prijenosu poslovnog udjela u smisli Zakona o trgovačkim društvima (ZTD). Dakle, ni ovdje se ne koristi termin „kupovina poduzeća“, već se radi o prijenosu poslovnih udjela.

Svaki vlasnik poslovnog udjela (bilo da je cjelokupni vlasnik, bilo da je većinski vlasnik, bilo da je manjinski vlasnik) može prenijeti svoj udio na drugu osobu. Za to je potreban ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik, a može se koristiti i sudska odluka koja zamjenjuje navedene ugovore. Za ovaj prijenos nije potrebna nikakva promjena u društvenom ugovoru, s tim da sam društveni ugovor može propisivati i neke dodatne uvjete, poput prethodne suglasnosti društva za prijenos udjela (čl. 412., st. 3 i 4 ZTD).

Tu zakon poznaje dvije situacije – ukoliko prijenosom udjela društvo postaje vlasništvo samo jedne osobe i ukoliko prijenosom udjela društvo postane vlasništvo više osoba. U prvom slučaju ne mora doći do promjene društvenog ugovora niti se daje izjava o osnivanju, dok u dugom slučaju novi suvlasnici moraju sklopiti društveni ugovor, kojeg prethodno – jer je bio samo jedan vlasnik – nije bilo (čl. 412., st. 5 ZTD).

Što se tiče odredbe propisane u članku 415. ZTD, propisano je da u odnosu na pravni položaj stjecatelja poslovnog udjela prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.

Sve navedene promjene moraju se upisati u knjigu poslovnih udjela, koju društvo mora imati i uredno voditi (čl. 410. ZTD). Upis ima konstitutivan značaj, što znači da sve promjene vrijede tek od dana kada su upisane u knjigu, dok se promjene u vlasničkoj strukturi moraju upisati i u registar pri Trgovačkom sudu.

Kupovina dioničkog društva

Poslovni udio kod dioničkog društva (d.d.) naziva se dionica, koja predstavlja vlasnički udio pojedinca u vlasničkoj strukturi društva. Dionice su posebno regulirane u Zakonu o trgovačkim društvima, s tim da nisu sve odredbe relevantne za sam prijenos. Prijenos vlasništva dioničkog društva je specifičan jer se tu uglavnom radi o složenoj vlasničkoj strukturi gdje većinski vlasnik ili vlasnici kontroliraju društvo, tako da de facto samo oni vrše neke značajne, velike prijenose. Sada ćemo vidjeti neke specifičnosti prijenosa dionica.

Dionice se, u prijenosu, ponašaju kao i vrijednosni papiri. Stoga nije neobično da se materijalizirane dionice prenose indosamentom, na kojeg se primjenjuju odredbe Zakona o mjenici, dok se nematerijalizirane dionice prenose sukladno odredbama o prijenosu nematerijaliziranih vrijednosnih papira.

Prijenos dionica može se dodatno ograničiti statutom društva, tako da – primjerice – prijenos dionice zahtijeva prethodnu suglasnost društva, koja se daje preko njegovih tijela (čl. 227. st. 2 ZTD). Ukoliko je dionica prenesena bez suglasnosti, novi vlasnik dionice neće moći ostvarivati svoja vlasnička prava sve dok društvo ne da svoju suglasnost (čl. 227., st. 4 ZTD).

Sve ove promjene moraju se unijeti u registar dionica te moraju sadržavati sve relevantne podatke o vlasniku dionice. Važno je znati da u slučajevima prijenosa dionica, novi vlasnik mora dostaviti sve relevantne dokumente iz kojih jasno proizlazi da je došlo do prijenosa na zakonit način te da je on novi vlasnik dionica; bez tih dokumenata, upis u registar nije moguć, odnosno promjene neće stupiti na snagu.

Kao što vidimo, unatoč različitoj terminologiji, pravila za društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva su prilično slična, uz iznimku da je zbog drugačije vlasničke strukture proces kod dioničkog društva ipak malo složeniji nego postupak za društva s ograničenom odgovornošću.

Osiguranje

Kod kupovine poduzeća, važno je znati da je ono što vam je prodavatelj naveo istina, posebice po pitanju financija. Naime, privatna poduzeća nisu per se transparentna, iako su podaci javno dostupni, ali oni se moraju eksplicitno potražiti. Sada, da biste doista bili sigurni da ne kupujete mačka u vreći i da vam prodavatelj nije zatajio neke relevantne informacije, važno je osigurati se tako da provjerite financijsko stanje poduzeća. Kako to napraviti?

U Republici Hrvatskoj, FINA je zadužena za vođenje podataka o financijskom i inom poslovanju poduzeća. Na web-stranicama FINA-e nalaze se sve relevantne informacije o javno dostupnim podacima te informacije o tome kako pristupiti tim informacijama. Tu se nalaze podaci o poslovanju poslovnih subjekata (financijski izvještaji, informacije o računima, bonitetne informacije, itd.), podaci o založnim pravima, stvarnim vlasnicima, ali i upisanim koncesijama.

Ako želite znati da kupujete ono što doista mislite da kupujete, ne budite lijeni provjerite sve što vas zanima pri FINA-i. Da kupujete stan, sigurno biste pri zemljišniku provjerili status nekretnine, zar ne? Istu logiku primijenite i na kupovinu poduzeća, jer pogreška može biti jednako opasna.

Troškovi

Što se tiče generalnih troškova, usluge javnog bilježnika – gdje su one potrebne – predstavljaju jedini obvezni trošak u procesu kupovine bilo koje vrste poduzeća.

Sama cijena usluge računa se prema dogovorenoj cijeni poduzeća, a minimalni trošak kreće se u iznosu od 4.000,00 kuna. Ovo je u praksi važno sam za društva s ograničenom odgovornošću, s obzirom na činjenicu da se prijenosi obrta i dioničkog društva vrše na drugi način.  U ovom slučaju, sam proces kupovine započinje sastavljanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela, koji obično sastavlja odvjetnik.

Cijena sastavljanja ugovora, prema važećim tarifama odvjetničkih usluga, također je vezana uz dogovorenu cijenu poduzeća. Promjenom vlasnika dolazi do promjene društvenog ugovora (temeljnog akta svakog poduzeća) u više članaka (minimalno četiri), a svaka promjena zahtijeva objavu u Narodnim novinama da bi bila pravovaljana. Cijena jedne objave u Narodnim novinama je 200,00 kuna.

Također je potrebno platiti i 250,00 kuna sudskih pristojbi zbog promjene podataka o poduzeću pri registru koji se vodi na Trgovačkom sudu. Obično se stranke u prodaji poduzeća žele zaštititi te angažiraju odvjetnika koji im pomaže tijekom procesa, a cijena odvjetnika ovisi o uključenosti u proces i cijeni poduzeća, što je također sukladno važećim tarifama kako ih je propisala Hrvatska odvjetnička komora (HOK). Novac koji je fizička osoba („stari“ vlasnik) stekla prodajom poduzeća se smatra kapitalnim dobitkom i kao takav se u Republici Hrvatskoj ne oporezuje; vidjeli smo da ovo ne vrijedi za obrt, gdje se isplate smatraju oporezivim dohotkom.

Zaključak

Sada kada ste pročitali sve ovo, spremni ste kupiti poduzeće. U članku smo prezentirali sve relevantne informacije – bilo da se radi o aktivnostima općeg tipa ili o zakonskim uvjetima koji se moraju ispuniti – koje će vam biti od koristi prilikom kupovine poduzeća od treće osobe. Upoznali smo vas s općim aspektima, ali i s informacijama koje se odnose na pojedine vrste poduzeća, odnosno na obrte, društva s ograničenom odgovornošću i dionička društva. U tom smislu ste potpuno opremljeni svim relevantnim informacijama kako bi postao završili što brže i što efikasnije. Također, prezentirali smo vam i temeljne informacije o okvirnim troškovima koje možete očekivati.

Prije nego zaključimo naš tekst, još vas jednom upozoravamo na potrebu provjere financijskog stanja poduzeća koje kupujete. Podaci se mogu dobiti pri FINA-i, a na taj način ćete u potpunosti osigurati sebe i svoju investiciju, s obzirom da ćete znati točno što kupujte i je li prodavatelj bio u cijelosti iskren s vama. Iako će vam to oduzeti nešto vremena, beneficije koje dobivate su mnogostruko veće, a posljedice koje potencijalno izbjegavate su dovoljan razlog as odvojite vremena i obavite sve gore navedene provjere.