Kada govorimo o individualnim poduzetnicima, a ne o velikim korporacijama, najčešće otvarana poduzeća su obrti i društva s ograničenom odgovornošću, odnosno njihova podvrsta – jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Međutim, svatko odlučuje za sebe koju će vrstu poduzeća otvoriti i zato na tržištu postoje sva tri. To opravdano može stvoriti konfuziju kod drugih poduzetnika pa će se oni zapitati – je li ovo drugo poduzeće nešto bolje od moga? U pravilu se ne radi o nekim velikim razlikama i vrsta poduzeća koja se otvara ovisit će o financijskom stanju i planovima osnivača.
Međutim, kako biste izbjegli bilo kakvu konfuziju oko vrste poduzeća što ga planirate osnovati, mi smo se odlučili napisati za vas jedan kratki vodič kroz tri najčešće vrste poduzeća na našem tržištu, a to su – obrt, društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).
Što je obrt?
Prema Zakonu o obrtu (NN 143/13, 127/19, 41/20), obrt je „samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu“ (čl. 2, st. 1). Osim fizičke, obrt može iznimno voditi i pravna osoba, ali uz zadovoljenje dodatnih zakonskih uvjeta (čl. 2, st. 2).
Dakle, vidimo da je obrt vrsta poduzeća što ga osniva fizička osoba s ciljem pružanja usluga ili obavljanja određene gospodarske djelatnosti na tržištu. Obrt je na taj način u cijelosti vezan uz osobu obrtnika te u tom smislu predstavlja nešto drugačiji organizacijski oblik poduzeća od društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.
Što je društvo s ograničenom odgovornošću?
Društvo s ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo kapitala koje je, kao takvo, regulirano u Zakonu o trgovačkim društvima (NN 111/93, …, 40/19). Zakon ga definira kao „trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba unose uloge u unaprijed dogovoreni temeljni kapital. Ulozi ne moraju biti jednaki. Osnivač može kod osnivanja društva preuzeti više poslovnih udjela. Ukupan iznos svih uloga mora odgovarati iznosu temeljnog kapitala društva. Poslovni udjeli se ne mogu izraziti u vrijednosnim papirima“ (čl. 385., st. 1).
Kao što vidimo, društvo s ograničenom odgovornošću organizirano je i strukturirano skroz drugačije od obrta. Tu je samo društvo u fokusu te mora imati zaseban kapital koji je neovisan od osobe osnivača, što nije slučaj kod obrta. Temeljni kapital potreban za osnivanje ovog društva iznosi 20,000.00 kuna.
Što je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću?
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću je novina u hrvatskom pravnom sustavu te je uvedeno tek nedavno u jednoj od novela Zakona o trgovačkim društvima, u novododanom članku 390.a. Tu se navodi tek da je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću zapravo društvo s ograničenom odgovornošću koje se osniva na pojednostavnjeni način (čl. 390.a, st. 1). Ono ne smije imati više od pet članova i jednog člana uprave, a temeljni kapital potreban za osnivanje je samo 10,00 kuna (čl. 390.a, st. 3). Ukoliko se kapital društva poveća toliko da iznosi minimalno 20.000,00 kuna, onda ono automatski postaje redovno društvo s ograničenom odgovornošću (čl. 390.a, st. 7).
Razlika, dakle, nema između klasičnog društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, osim u načinu osnivanja i drugim formalnostima, međutim suštinski se radi o istom tipu trgovačkog društva.
Razlike između triju tipova poduzeća
U ovom odjeljku ćemo vidjeti temeljne razlike između ova tri tipa poduzeća, prema nekoliko važnih kriterija:
| Obrt | j.d.o.o. | d.o.o. | |
| Temeljni kapital: | Nema | 10 kn | 20.000 kn |
| Troškovi osnivanja: | cca. 1.000,00 kn | cca. 1.000 kn | cca. 6.000,00 kn |
| Vrijeme potrebno za otvaranje/osnivanje: | max. 15 dana | max. 10 dana | max. 10 dana |
| Mjesto registracije: | Nadležni ured državne uprave u Županiji ili Gradu | javni bilježnik | odvjetnik i/ili javni bilježnik |
| Knjigovodstvo: | Jednostavno knjigovodstvo | Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu | Dvojno knjigovodstvo u skladu sa Zakonom o računovodstvu |
| Članstvo u Komori: | Hrvatska obrtnička komora | Hrvatska gospodarska komora | Hrvatska gospodarska komora |
| Djelatnosti: | Sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte | Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu | Sve dopuštene djelatnosti bez obzira na stručnu spremu |
| Porezne stope: | Progresivna 24%, 36% (ovisno o visini dohotka) | 12% (do 3.000.000 kn prihoda), 18% (iznad 3.000.000 kn prihoda) + porez na dohodak od dividendi 12% (ukoliko se ista isplaćuje) | 12% (do 3.000.000 kn prihoda), 18% (iznad 3.000.000 kn prihoda + porez na dohodak od dividendi 12% (ukoliko se ista isplaćuje) |
| Zaposleni: | Nema ograničenja | Nema ograničenja | Nema ograničenja |
| Plaćanje poreza na dodanu vrijednost: | Naplaćeni račun | Izdani račun (uvjetno po naplaćenom) | Izdani račun (uvjetno po naplaćenom) |
| Minimalni osobni dohodak i doprinosi | Prema trenutnoj osnovici od cca 5.682,30 kn/mj. za SSS), minimalni doprinosi iznose cca 2.074,04 kn/mj. + porez i prirez. Ukoliko je vlasnik obrta zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja paušalnih doprinosa u obrtu, nego se isti plaćaju na kraju godine, ali samo na ostvareni dohodak. | Minimalna bruto I plaća je trenutno 4.062,51 kn. (za direktore 5.682,30 kn), a moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznose davanja, odnosno bruto I i bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr. Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 12% (18%)+ porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje. | Minimalna bruto I plaća je trenutno 4.062,51 kn. (za direktore 5.682,30 kn), a moguća je prijava i nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznose davanja, odnosno bruto I i bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr. Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 12% (18%) + porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje. |
| Max. dohodak i doprinosi | Ostvareni dohodak podliježe oporezivanju po progresivnoj stopi od 24%, ili 36% te doprinosima kao na plaću, a to u gruboj kalkulaciji može iznositi i više od 50%. Dakle, obrt je jedan od nametima najopterećenijih oblika poslovanja. Ukoliko nema ostvarenog dohotka (npr. prve godine poslovanja), obveza plaćanja paušala postoji bez obzira na to (osim kod obrta uz radni odnos). | Na ostvarenu dobit plaća se porez na dobit 12% (18%) + porez kod isplate dobiti 12% i prirez ukoliko se ista isplaćuje. | Na ostvarenu dobit plaća se porez na dobit 12% (18%) + porez kod isplate dobiti 12% i prirez ukoliko se ista isplaćuje. |
| Rad uz mirovinu | da (uvjetno) | da (uvjetno) | da (uvjetno) |
| Obrtnici paušalisti | Prema trenutnoj osnovici za 2020 god. od cca 3.496,80 kn/mj. za SSS, minimalni doprinosi iznose cca 1.276,33 kn/mjesečno + godišnji porez i prirez od 1530,- kn do 4.140,- kn ovisno o razredima. Ukoliko je vlasnik obrta zaposlen negdje drugdje, godišnji doprinosi iznose 6.037,50 kn godišnje + godišnji porez i prirez od 1530,- kn do 4.140,- kn ovisno o razredima. Nije moguće obavljati poslove koji spadaju po samostalnu djelatnost (odvjetnici, tumači i sl.) | Minimalna bruto I plaća je trenutno 4.062,51 kn za 2020 god. (za direktore 5.682,30 kn), a moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr. Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 12% (18%)+ porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje. | Minimalna bruto I plaća je trenutno 4.062,51 kn za 2020 god. (za direktore 5.682,30 kn), a moguća je prijava i na nepuno radno vrijeme, te je bruto plaća u tom slučaju proporcionalno manja. Koliko u pojedinim slučajevima iznosi bruto I, odnosno bruto II, a koliko neto isplata, može se pogledati na www.rrif.hr. Ukoliko je vlasnik zaposlen negdje drugdje, ne postoji obveza plaćanja doprinosa, nego se na ostvarenu dobit na kraju godine plaća porez na dobit 12% (18%)+ porez na dividendu 12% ukoliko se ista isplaćuje. |
| Ograničenja | Osobna odgovornost – NEOGRANIČENA | Osobna odgovornost – OGRANIČENA | Osobna odgovornost – OGRANIČENA |
| Ulazak u PDV sustav | Moguće, osim za paušaliste. | Moguće. | Moguće. |
Prednosti i nedostaci
Prije nego zaključimo naš tekst, smatramo shodnim osvrnuti se na temeljne prednosti i nedostatke svakog tipa poduzeća kako biste još konkretnije mogli donijeti određene odluke vezano uz vrstu poduzeća koju želite otvoriti.
Što se tiče obrta, jednostavnost je njegova glavna prednost. Proces otvaranja i zatvaranja je izrazito jednostavan i ne iziskuje sudjelovanje odvjetnika, a uz to su i troškovi izrazito niski. Temeljni kapital vam nije potreban, a uz to možete voditi i jednostavno knjigovodstvo, koje je dosta jeftinije. U slučaju potrebe, do jedne godine možete zatvoriti obrt bez ikakvih posljedica. Uz to, članovi obitelji vam mogu pomagati u vođenju obrta bez da ih prijavljujete i plaćate kao radnike. Što se tiče nedostataka, obrt kao takav otežava pristup određenim oblicima financiranja kao što su krediti (iako olakšava pristup fondovima i poticajima) te je vezan uz osobu obrtnika, koji za štetu odgovara neograničeno, cijelom svojom imovinom.
Kada je u pitanju jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, ono se također odlikuje jednostavnošću, ali i niskim troškovima. U odnosu na klasično društvo s ograničenom odgovornošću, jednostavna varijanta iziskuje puno niže troškove osnivanja, a odgovornost članova je samo do visine svote uplaćenog dijela temeljnog kapitala društva. Temeljni kapital iznosi minimalno 10,00 kuna, što je također velika prednost u odnosu na klasični d.o.o. Što se tiče nedostataka, oni se uglavnom prezentiraju kao potencijalno visoki troškovi za slučaj likvidacije ili konverzije u d.o.o., ali i kao potreba izdvajanja 25% kapitala sve do pretvorbe u d.o.o. U to, jednostavno d.o.o. može imati samo jednog direktora.
U konačnici, društvo s ograničenom odgovornošću se primarno odlikuje ograničenom odgovornošću svojih članova – u pravilu osnivači ne odgovaraju za obveze društva, mada postoje neke iznimke i od tog pravila. Klasični d.o.o. može imati više direktora, lakše može pristupiti nekim izvorima financiranja kao što su krediti te se može lako prenijeti s jedne osobe na drugu. S druge strane, ono je najskuplje među ova tri tipa poduzeća, što zbog visokog temeljnog kapitala, što zbog skupoće samih troškova osnivanja. Uz to, podliježe vrlo strogoj zakonskoj regulativi, puno strožoj nego ostali tipovi društava. .
Zaključak
I to nas dovodi do kraja našeg izlaganja. U ovom tekstu prezentirali smo vam temeljne razlike između tri najčešće vrste poduzeća što se pojavljuju na domaćem tržištu. Detaljno smo vam iznijeli definicije obrta, društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, tako da znate o čemu se radi i da možete jasnije razriješiti eventualne dileme koje biste mogli imati.
U tabličnom pregledu smo vam detaljno prezentirali sve razlike između ta tri tipa društva, od onih bazičnih poput temeljnog kapitala i okvirnih troškova pa sve do konkretnih radnopravnih i poreznopravnih pitanja koja se odnose na svaki od tri tipa poduzeća u našem pravnom sustavu.
U konačnici smo se pozabavili i temeljnim prednostima, odnosno nedostacima svakog od njih te smo zaključili da svaki tip poduzeća nosi sa sobom određene beneficije, ali i rizike. Tu se zapravo nameće zaključak kako sve ovisi o vama kao osnivaču, vašim financijskim mogućnostima i vašim dugoročnim planovima.
Ono što je svakako važno jest da ste jako dobro informirani – zato smo i napisali ovaj članak za vas – o svemu i da znate točno što očekivati, ovisno o vrsti poduzeća koju planirate osnovati. Važno je da vrstu poduzeća prilagodite vlastitim planovima i mogućnostima, a ne obrnuto, jer vaše su ideje važnije od toga pod kojim će se nazivom u registru voditi vaše poduzeće. U tom smislu smo vam prezentirali sve relevantne informacije i osnovne procedure oko osnivanja, tako da možete koristiti naš tekst kao referentu točku koja će vam pomoći u konačnom odabiru.
